Osnove BIBLIJE
Studij 9: Isusovo djelo
Isusova pobjeda | Isusova krv | Ponuda za nas i za sebe | Isus kao naš predstavnik | Isus i Mojsijev zakon | Subota | Osvrt (Raspeće, Jel' Isus rođen 25 prosinca?) | Pitanja

9.6 SUBOTA

Jedan od najrasprostranjenijih kontinuiteta između sadašnjih 'kršćanskih' praksa i Mojsijeva zakona je viđen u ideji da moramo čuvati subotu. Neke grupe tvrde da trebamo držati židovsku subotu točno po opisu Zakona; mnogi drugi osjećaju da kršćani trebaju imati određenog dana u tjednu u kojem će bogoslužiti, kojeg oni često definiraju kao nedjelju. Prva stvar za razjašnjavanje je ta da je subota bila posljednji dan u tjednu, kad je Bog otpočinuo nakon šest dana stvaranja (2Moj.20:10,11). Kako je nedjelja prvi dan tjedna, bilo bi neispravno držati ovaj dan kao subotu. Subota je bila određeni "znak između mene (Boga) i njih (Izraela) da bi znali da sam ja Gospod koji ih posvećujem" (Jez.20:12). Kao takva, nikada nije bila predviđena za obvezatna neŽidovima.

Mi smo vidjeli da Kristovom smrću na križu, Mojsijev je zakon bio ukinut, pa tako sada nema nikakve potrebe paziti subotu ili, dakako, bilo koji blagdan, pr. dan Kristove smrti (Kol.2:14-17). Rani kršćani koji su se vratili držanju dijelova Mojsijeva zakona, pr. subote, su opisani od Pavla kao da se vraćaju "k nemoćnim i bijednim počelima i opet im, ponovno, hoćete robovati? Dane pomno opslužujete (pr. subotu), i mjesece, i vremena, i godine (tj. židovskih blagdana)! Sve se bojim za vas! Da se možda nisam uzalud trudio oko vas!" (Gal.4:9-11). Ovakva je ozbiljnost pokušaja čuvanja subote kao sredstvo za spasenje. Jasno je da je čuvanje subote nevažno za spasenje: "jedan razlikuje dan od dana (tj. u duhovnom značenju), a drugi drži da su sve dane jednaki: svaki da bude uvjeren za svoju misao. Koji razlikuje dane, Gospodu razlikuje; i koji ne razlikuje dana, Gospodu ne razlikuje" (Rim.14:5,6 (Karadžić)).

Zbog toga, razumljivo je to da mi ne čitamo o ranim kršćanima da drže subotu. U stvari, zapisano je da su se oni sastajali u "prvi dan tjedna", tj. nedjeljom: "U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo (učenici) lomiti kruh" (Djela 20:7). Da je to bila rasprostranjena praksa je ukazano iz Pavlova savjetovanja vjernicima u Korintu da sabiru milodara "prvog dana u tjednu" (1Kor.16:2), tj. u njihove redovne sastanke toga dana. Svi vjernici su opisani kao da su svećenici (1Pet.2:9) - koji su bili oslobođeni od čuvanja subote (Mt.12:5).

Ako ćemo držati subotu, moramo činiti to ispravno; mi smo ranije pokazali da je kobno držati Mojsijeva zakona djelomično, jer će ovo ishoditi našom osudom (Gal.3:10; Jak.2:10). Spasenje je kroz čuvanju Kristova zakona umjesto Mojsijeva. Izraelu nije bilo dozvoljeno bilo što raditi subotom: "ko bi radio u taj dan, da se pogubi". Njima je također bilo zapovjedano: "Vatre ne ložite po stanovima svojim u dan subotni", i stoga im je bilo zabranjeno spremanja hrane toga dana (2Moj.35:2,3; 16:23). Jedan čovjek koji je skupljao drva subotom, vjerojatno da potpali vatru, bio je kažnjen smrću zbog toga (4Moj.15:32-36).

One denominacije koje naučavaju da je držanje subote obvezatno za njihove članove trebaju stoga kazniti one članove smrću kad prekrše subotu. Ne smije biti kuhanja hrane ili upotrebu vatre u bilo kom obliku - pr. u vožnji prijevoznim sredstvima, upotreba sistema za grijanje itd. Pravoslavni Židovi daju primjer o vrsti ponašanja koje se očekuje subotom: oni ostaju unutar svojih domova čitav dan izuzev za religiozne razloge, i nisu osobno upleteni u kuhanju, transportu itd. Većina 'kršćana' koji tvrde da drže subotu nisu ni izdaleka ovakvi.

Često je raspravljano da je držanje subote bila jedna od deset zapovijedi dane Mojsiju, i, dok je ostatak Mojsijeva zakona ukinut, ostaje obaveza držati svih deset zapovijedi. Sedmoga dana adventisti čine razliku između 'moralna zakona' od deset zapovijedi i takozvana 'ceremonijalna zakona', za kojeg vjeruju da je ukinut od Krista. Ova razlika nije naučavana u Pismu. Mi smo ranije pokazali da se stari Savez odnosi na Mojsijevu zakonu, koji je zamijenjen na križu s novim Savezom. Može se pokazati da su deset zapovijedi, uključujući i onu koja se tiče subote, bile dio starog Saveza koji je ukinut od Krista:-

- Bog "objavi vam (Izraelu) zavjet svoj, koji vam zapovjedi da držite, deset riječi, koje napisa na dvije ploče kamene" (5Moj.4:13). I opet treba se zabilježiti da je ovaj zavjet, osnovan na deset zapovijedi, bio načinjen između Boga i Izraela, ne neŽidova današnjice.

- Mojsije se popeo na brdu Horiva da primi kamene ploče na kojih je Bog napisao deset zapovijedi. Mojsije je kasnije komentirao o tome, "Gospod Bog naš učini s nama zavjet na Horivu" (5Moj.5:2), tj. kroz tih deset zapovijedi.

- U ovo vrijeme, Bog napisa "na ploče riječi zavjeta, deset riječi" (2Moj.34:28). Ovaj je isti zavjet uključivao detalje takozvanog 'ceremonijalnog zakona' (2Moj.34:27). Ako se mi raspravljamo da je držanje zavjeta načinjen u tih deset zapovijedi nužno, mi također moramo držati svaki detalj cijeloga Zakona, budući da je sve ovo dio istog zavjeta. Očito je da je to nemoguće činiti.

- Heb.9:4 govori o "ploče Saveza". Deset su zapovijedi bile napisane na kamene ploče, koje su sadržavale "(starog) Saveza".

- Pavao govori o ovom savezu kao o "slovima isklesana u kamenju", tj. na kamene ploče. On ga naziva "smrtonosna služba... služba osude... ono prolazno" (2Kor.3:7-11). Savez povezan s deset zapovijedi zacijelo ne može dati nikakvu nadu spasenja.

- Krist je "izbrisao zadužnicu koja propisima bijaše protiv nas" (Kol.2:14) na križu. Ovo aludira na Božjeg pisanja deset zapovijedi na kamene ploče. Slično Pavao govori o "umrijevši... riješeni smo Zakona... stareži slova" (Rim.7:6), vjerojatno govoreći o slova deset zapovijedi koje su bile napisane na kamene ploče.

- Samo jedna od deset zapovijedi je nazvana "Zakon" u Rim.7:7: "Zakon (je) govorio: Ne poželi". Prethodni stihovi u Rim.7:1-7 ističu kako je "Zakon" ukinut Kristovom smrću; "Zakon" stoga uključuje deset zapovijedi.

Sve ovo čini jasnim da su stari Savez i "Zakon" uključivale deset zapovijedi. Pošto su one ukinute od novog Saveza, deset su zapovijedi stoga odstranjene. Međutim, devet od deset zapovijedi su bile ponovno tvrđene, u duhu bar, u Novom zavjetu. Brojevi 3,5,6,7,8 i 9 se mogu naći u 1Tim. 1 sam, i brojevi 1,2 i 10 u 1Kor.5. Ali nikad četvrta zapovijed o suboti nije ponovljena u Novom zavjetu kao obvezatna za nas.

Slijedeća lista pasusa dokumentira dalje kako su ostale devet zapovijedi ponovno tvrđene u Novom zavjetu:-

1-va. - Ef.4:6; 1Iv.5:21; Mt.4:10

2-ga. - 1Kor.10:14; Rim.1:25

3-ća. - Jak.5:12; Mt.5:34,35

5-ta. - Ef.6:1,2; Kol.3:20

6-ta. - 1Iv.3:15; Mt.5:21

7-ma. - Heb.13:4; Mt.5:27,28

8-ma. - Rim.2:21; Ef.4:28

9-ta. - Kol.3:9; Ef.4:25; 2Tim.3:3

10-ta. - Ef.5:3; Kol.3:5.