Osvrt 26: Melkisedek

Mnogi su biblijski učenici rekli srdačno 'Amen' riječima apostola Petra kad je pisao: "ljubljeni brat naš Pavao... u svim poslanicama... U njima ima ponešto nerazumljivo, što neupućeni i nepostojani iskrivljuju, kao i ostala Pisma - sebi na propast" (2Pet.3:15,16). Ovo sigurno pristaje Pavlovu komentaru o Melkisedeku koji je zapisan u Hebrejima; on je sam priznao da ide duboko, govoreći o stvarima koje se jedino mogu shvatiti od vrlo zrelih vjernika (Heb.5:10,11,14). Prema tome nije u redu temeljiti osnovni nauk na učenju ovakvih stihova, niti trebaju Melkisedekovi pasusi poprimiti veliku važnost u umove onih koji još uvijek uče osnovne doktrine Pisma.

"Taj Melkisedek, kralj Šalemski (Jeruzalema), svećenik Boga Svevišnjega što je izašao u susret Abrahamu koji se vraćao s poraza kraljeva i blagoslovio ga" o kome se govori da je "bez oca, bez majke, bez rodoslovlja; on, kojemu dani nemaju početka ni život kraja - sličan Sinu Božjemu" (Heb.7:1,3). Iz ovoga je raspravljano od nekih da je Isus doslovno postojao prije svoga rođenja, i da stoga nije imao ljudskih roditelja.

Isus je imao Oca (Boga) i majke (Mariju) i rodoslovlja (vidi Mt.1, Lk.3 i cp. Iv.7:27). 'Melkisedek' se stoga ne može odnositi na njega osobno. Osim toga, Melkisedek je bio "SLIČAN Sinu Božjemu" (Heb.7:3); on nije bio sami Isus, već je imao određene sličnosti s njim koje se koriste od pisca u poučne namjere. "Drugi (se) svećenik postavlja po sličnosti s Melkisedekom", Isus (Heb.7:15), koji je bio postavljen svećenik "po redu Melkisedekovu" (Heb.5:5,6).

Jezik u Hebrejima o Melkisedeku se jednostavno ne može shvatiti doslovno. Ako Melkisedek doslovno nije imao oca i majke, onda jedina osoba koju je mogao biti jest Sami Bog; On je jedina osoba bez ikakva početka (1Tim.6:16; Ps.90:2). Ali je ovo zabranjeno od Heb.7:4: "promotrite kolik li je taj (čovjek -izv. tekst)", i također od činjenice da je on bio viđen od ljudi (što Bog ne može biti) i da je nudio žrtve Bogu. Ako je on nazvan čovjekom, onda je morao imati doslovne roditelje. To da je bio "bez oca, bez majke, bez rodoslovlja" mora se stoga odnositi na činjenicu da njegovo rodoslovlje i roditelji nisu zapisani. Roditelji kraljice Estere nisu zapisani, tako je i njena pozadina opisana na sličan način. Mordekaj "odgajaše (Esteru), kći strica njegova, jer ne imaše oca ni matere... i po smrti oca joj i matere uze je Mardohej za kćer" (Jestira 2:7).

Knjiga Postanka obično nadugačko i naširoko uvodi porodičnu pozadinu svih karaktera koje nam predstavlja. Ali se Melkisedek pojavljuje na sceni nenajavljen, bez zapisa o njegovih roditelja, i iščezava s prikaza jednakom nenadanošću. Ipak ne može biti sumnje da je bio vrijedan jako velikog poštovanja; čak mu je i veliki Abraham plaćao desetinu, i bio je blagoslovljen od njega, jasno pokazujući Melkisedekovu superiornost nad Abrahamom (Heb.7:2,7).

Pavao ne čini samo duševnu vježbu s Pismom. Postojao je vrlo realan problem u prvom stoljeću koji je Melkisedekov argument mogao riješiti. Židovi su rasuđivali:

'Vi nam kršćani kažete da ovaj Isus može sada biti naš veliki svećenik, koji će nuditi naše molitve i djela Bogu. Ali svećenik mora imati poznato rodoslovlje, koje dokazuje da je on iz levitskog plemena. I svakako, vi sami priznajete da je Isus bio iz plemena Juda (Heb.7:14). Žao nam je, ali nama je Abraham naš vrhovni vođa i primjer (Iv.8:33,39), i nećemo poštovati ovog Isusa'.

Na čega Pavao odgovara:

'Ali sjetite se Melkisedeka. Zapis Postanka je sastavljen kako bi pokazao da takav veliki svećenik nije imao nikakvog rodoslovlja; a Mesija će biti oboje kralj i svećenik, čije svećenstvo je po redu Melkisedekovu' (Heb.5:6; Ps.110:4). Abraham je bio inferioran Melkisedeku, pa trebate vašeg isticanja Abrahama da zamijenite Isusom, i prestanite činiti pitanje rodoslovlja tako važnim (vidi 1Tim.1:4). Ako promišljate o tome kako je Melkisedek vrsta Isusa (tj. detalji njegova života su pokazivale k njemu), onda bi imali veće razumijevanje o Kristovu djelu'.

I mi bi mogli uzeti tu lekciju za nas sami.